Možete pogledati pravila i propise u drugim jurisdikcijama.
Dana 30. travnja 2021. stupila je na snagu Uredba o zabrani plaćanja putem kripto imovine (Uredba o kripto imovini) koju je izdala Središnja banka Republike Turske (CBRT). Uredba zabranjuje licencirane institucije za platni promet i institucije za elektronički novac. od korištenja kripto imovine u svojim aktivnostima; međutim, ne nameće nikakva pravila platformama za trgovanje kripto imovinom. Osim toga, u sklopu Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o mjerama za sprječavanje pranja imovinske koristi stečene kaznenim djelom i financiranja terorizma objavljene u Narodnim novinama od 24. veljače 2021. (Uredba MASAK), pružatelji usluga kripto imovine uključeni su u definiciju “obveznih strana” i bit će podložni reviziji Turskog odbora za istraživanje financijskog kriminala (MASAK). Od stupanja na snagu Uredbe, MASAK je objavio i smjernicu pod nazivom „Smjernice za pružatelje usluga kripto imovine u pogledu sprječavanja pranja prihoda stečenog kriminalom i financiranja terorizma“. Također je važno napomenuti da su svojim odlukama br. 1229 i 1230 od 25. studenoga 2021. Prvo sudačko vijeće i Tužiteljsko vijeće osnovali specijalizirane sudove za kibernetički kriminal i financijski kriminal. Sve navedeno može se smatrati koracima prema državnom priznavanju kripto imovine.1
Ne postoje posebna pravila koja reguliraju događaje ICO-a ili generiranja tokena. CMB još nije klasificirao ili vrednovao sigurnosne tokene.1
Budući da su pružatelji usluga kripto imovine uključeni u definiciju obveznih strana prema Uredbi MASAK, imenovanje službenika za usklađenost i provjera identiteta vlasnika računa te prijavljivanje sumnjivih transakcija uobičajeni su zahtjevi za fintech tvrtke. Tursko zakonodavstvo protiv pranja novca, odnosno Zakon o sprječavanju pranja novca (Zakon br. 5549) i njegove dodatne odredbe, zahtijevaju od fintech tvrtki (koje se bave kriptovalutama i tokenima) da provedu postupke protiv podmićivanja. MASAK također regulira fintech proizvode i usluge u smislu postupaka pranja novca i financiranja terorizma.1
Što se tiče poreznih pitanja, kako bi se mogle oporezivati kriptovalute i tokeni, potrebno je donijeti opsežne izmjene Poreznog zakona. Ako bi se kriptovalute kvalificirale kao roba u Turskoj, prihod ostvaren razmjenom kriptovaluta podlijegao bi porezu na dohodak. Međutim, trenutno se prihodi od kriptovaluta ne ubrajaju u vrste prihoda koji podliježu porezu na dohodak.1
Ne postoje pravila koja dopuštaju ili ograničavaju opskrbu tokena rezidentima iz inozemstva.1
