Demo

Kako dansko fintech tržište raste, ono stvara nove poslovne prilike kroz uspostavljene veze između novoosnovanih poduzeća, korporacija, investitora i akademske zajednice, kao i povezivanje skandinavskog i globalnog fintech ekosustava.¹

Kako bi osigurala razvoj Danske kao vodećeg fintech središta, danska vlada ostaje predana poboljšanju uvjeta za pokretanje i širenje fintech poduzetnika.²

Uz stvaranje namjenske jedinice za fintech, Dansko tijelo za financijski nadzor (DFSA) odlučilo je stvoriti odjel za fintech, usluge plaćanja i upravljanje, kao i radnu skupinu za regulatorne inicijative povezane s blockchainom i decentraliziranim financijama. DFSA je razvio sljedeće inicijative za predstavljanje Danske kao fintech-friendly jurisdikcije: Fintech Forum, Fintech Lab (regulatorni sandbox), odjeljak s čestim pitanjima o fintechu na svojoj web stranici i usluge podrške.³

Što se tiče oporezivanja, nema posebnih izuzeća za fintech tvrtke, što je česta pojava u Danskoj, budući da se porezni poticaji rijetko odobravaju pojedinačnim tvrtkama ili sektorima. Međutim, došlo je do stalnog razvoja u pogledu digitalne imovine, jer se čini da porezna tijela odlučuju o specifičnom oporezivanju te imovine na pomalo nepredvidiv način.⁴

Danski zakon ne predviđa nikakve posebne fintech licence per se. U pravilu, tradicionalni financijski režim primjenjuje se na svaku "financijsku aktivnost" koja se provodi uz pomoć tehnologije. Stoga će zahtjevi za licenciranje i marketing za fintech tvrtku ovisiti o specifičnoj vrsti predviđene aktivnosti i kao takvi uglavnom se temelje na zakonodavstvu usklađenom s EU-om.⁴

Glavni danski zakoni koji se trenutno primjenjuju na fintech su:

1. Zakon o plaćanjima od 7. prosinca 2021., s povremenim izmjenama i dopunama
2. Zakon o pranju novca od 19. svibnja 2021., s povremenim izmjenama i dopunama
3. Zakon o financijskom poslovanju od 15. prosinca 2021., s povremenim izmjenama i dopunama
4. Zakon o tržištu kapitala od 1. studenog 2021., s povremenim izmjenama i dopunama
5. Zakon o zaštiti podataka od 23. svibnja 2018., s povremenim izmjenama i dopunama
6. Zakon o marketingu od 3. svibnja 2017., s povremenim izmjenama i dopunama
7. Zakon o potrošačkim ugovorima od 17. prosinca 2013., s povremenim izmjenama i dopunama
8. Zakon o potrošačkom kreditu od 24. travnja 2019., s povremenim izmjenama i dopunama
9. Uredba (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga grupnog financiranja za tvrtke ⁴

Marketing usluga MiFID-a, usluga plaćanja ili usluga upravljanja AIF-om podrazumijeva obvezu poštivanja posebnih zahtjeva temeljenih na zakonodavstvu usklađenom s EU. Osim ovih zahtjeva, potrebno je poštivati i opća marketinška pravila navedena u Zakonu o marketingu. Ako fintech tvrtka nudi usluge ili proizvode koji nisu regulirani financijskim režimom, kao što je kripto imovina, marketing tih usluga podlijegat će samo općim pravilima Zakona o marketingu.⁴

1. identifikacija: sigurna identifikacija korisnika koji se registriraju na web stranici
2. provjera: kada se korisnik autentificira s NemID-om (MitID), tvrtka je sigurna da je korisnik onaj za kojeg se predstavlja
3. potpisivanje: mogućnost davanja digitalnih potpisa na ugovor. NemID (MitID) je pravno valjani digitalni potpis ⁴

Danska se smatra predvodnikom u fintechu i povijesno je bila pionir u, na primjer, stvaranju digitalnih identifikatora (NemID (MitID)), platnih kartica (Dankort), mobilnih aplikacija za plaćanje (MobilePay), javnih registara digitalnih prava i javnih bilježnika, digitalne putovnice za cjepivo i vozačke dozvole.prava. Razvoj se ubrzava zahvaljujući aktivnim inicijativama vlasti i privatnog sektora.⁴

Crowdfunding u Danskoj

Fintech u drugim zemljama

Bilješke

1. https://cphfintechweek.com/
2. http://www.finanstilsynet.dk/Tilsyn/Information-om-udvalgte-tilsynsomraader/Fintech/Formaal
3. http://www.finanstilsynet.dk/tilsyn/information-om-udvalgte-tilsynsomraader/fintech/fintech-forum
4. https://thelawreviews.co.uk/title/the-financial-technology-law-review/denmark